Sažetak | Standard stanovanja prema različitim pokazateljima ponajbolje svjedoči o razvijenosti neke zemlje. Kvaliteta stanovanja ogleda se, između ostalog, u dostupnosti dovoljno životnog prostora koji je ostvaren najčešće u manjim gradovima gdje dominiraju obiteljske kuće.
Stambeni problem jedan je od čestih problema, pogotovo kod mladih parova koji tek trebaju zasnovati vlastitu obitelj a nisu u mogućnosti riješiti stambeno pitanje. Sve manje osoba može si priuštiti nekretninu u kojoj bi imali odgovarajući standard stanovanja pa je u takvim uvjetima važna uloga države u pomoći rješavanja stambenog pitanja.
Taj problem jače je izražen na potpomognutim područjima koja prema stupnju razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati. Potpomognuta područja utvrđuju se radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske te kako bi se pridonijelo njihovom demografskom i gospodarskom razvoju, povratku raseljenog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja osoba koje obavljanjem svoje djelatnosti mogu pridonijeti njihovu razvoju.
Nositelji i sudionici razvoja potpomognutih područja u svojim planovima i programima uz gospodarske, socijalne, fiskalne, demografske mjere, mjere jačanja administrativnih kapaciteta, mjere za provedbu teritorijalnih ulaganja, dužni su predvidjeti i mjere stambenog zbrinjavanja.
Socijalna politika države može utjecati na rješavanje problema u području stambenog zbrinjavanja te se uz bolju državnu intervenciju uvelike može olakšati rješavanje stambenog pitanja mnogima, osobito mladima.
Nakon uvodne riječi u prvom dijelu, u drugom poglavlju ovoga rada govori se o stanovanju i stambenoj politici u Republici Hrvatskoj. Treće poglavlje odnosi se na potpomognuta područja. Navode se županije koje spadaju u potpomognuta područja te gradovi i općine u Sisačko-moslavačkoj županiji koji imaju status potpomognutog područja. U četvrtom poglavlju riječ je o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima sukladno Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima („Narodne novine“ 106/19, 98/19) – u daljnjem tekstu: Zakon, načinu provođenja postupka stambenog zbrinjavanja, uvjetima za ostvarivanje prava, gubitku prava na stambeno zbrinjavanje, odustanku od stambenog zbrinjavanja, smrti korisnika stambenog zbrinjavanja te stambenom zbrinjavanju u slučaju razvoda braka korisnika. U petom poglavlju objašnjeni su modeli stambenog zbrinjavanja. Šesto poglavlje odnosi se na mogućnost darovanja i kupoprodaje stambenih jedinica u državnom vlasništvu. U sedmom poglavlju navedeni su posebni načini stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima i to: stambeno zbrinjavanje po službenoj dužnosti, stambeno zbrinjavanje posebnih kadrova, stambeno zbrinjavanje žrtve nasilja u obitelji te stambeno zbrinjavanje u slučajevima izvanrednih okolnosti poput poplave, požara klizišta, potresa, eksplozije itd., kada pojedinac ili obitelj ostane bez jedine stambene jedinice uvjetne za stanovanje. Osmo poglavlje odnosi se na stambeno zbrinjavanje u Sisačko-moslavačkoj županiji te brojčani prikaz podataka o stambenom zbrinjavanju prema navedenom Zakonu za 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. godinu, zaključno sa najnovijim podacima iz 2021. godine koji su dobiveni u suradnji sa službenicima nadležnog Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Odsjeka za imovinsko-pravne poslove Sisačko-moslavačke županije koji provode postupke stambenog zbrinjavanja u prvom stupnju dok je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, nadležno drugostupanjsko tijelo. Osim podataka o stambenom zbrinjavanju prema posebnom Zakonu, navedeni su podaci i o drugim mogućnostima stambenog zbrinjavanja uz državnu intervenciju poput Programa društveno poticane stanogradnje (POS).“ |