Diplomatski privilegiji i imuniteti

diplomski rad

• Naslov (engleski): Diplomatic privileges and immunities
• Autor: Ivona Nenadić
• Mentor: Davorin Lapaš (mentor)
• Član povjerenstva: Davorin Lapaš (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Trpimir Mihael Šošić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Rutvica Rusan Novokmet (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Međunarodno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-12-22, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Međunarodno pravo

Sažetak

Koncept diplomatskog imuniteta drevna je ideja zasnovana na međusobnom shvaćanju različitih društava o slobodi kretanja glasnika kako bi se razgovaralo o ratu, miru, trgovini. Ideja da bi država mogla poslati određenu osobu u njihovo ime na pregovore i postizanje pojedinih sporazuma bila je vitalno oruđe u povijesti međunarodnih odnosa. Već u ranim početcima civilizacije države su prepoznale i podržavale neophodnu nepovredivost veleposlanika, posebno što se tiče osobne slobode i sigurnosti izaslanika. Iako je u povijesnom razvitku diplomatskih odnosa došlo do velikih promjena u obliku i sadržaju odnosa između država, osnovne funkcije diplomacije nisu se promijenile. Temeljna obilježja diplomatskih institucija očuvana su usprkos ogromnim pomacima u poretku i strukturi međunarodne politike, a tom očuvanju i razvoju doprinijela je i svijest o prednostima koje diplomacija pruža, povećanje broja i suradnje država, globalizacija i s tim sve veća povezanost i međuzavisnost. Uspostavom stalnih misija tijekom XV stoljeća, pravila međunarodnog prava o položaju državnih predstavnika u inozemstvu razvila su se u običajno međunarodno pravo koje uvelike uređuje položaj diplomatskih zastupnika pa tako i povlasticu diplomatskog imuniteta. Pitanja zastarjelosti izvjesnih običaja i njihove prevladanosti povijesnim razvojem, uočavanje mnogih razlika u odnosu na krug zaštićenih osoba, granica između obveza po međunarodnom pravu nametnula su potrebu da se pristupi kodifikaciji tog dijela međunarodnog prava u obliku Bečke konvencija o diplomatskim odnosima izrađene unutar Komisije za međunarodno pravo 1961. godine. U samoj svojoj preambuli Konvencija potvrđuje da će pravila međunarodnog običajnog prava i nadalje uređivati pitanja koja nisu izričito uređena njezinim odredbama, a u pogledu privilegija i imuniteta svjedoči da njihova svrha nije stvaranje povlaštenog položaja pojedinaca, nego osiguranje djelotvornog obavljanja funkcija diplomatskih misija kao predstavnika država. Predmet ovoga rada čine upravo ti privilegiji i imuniteti, onako kako su uređeni Bečkom konvencijom uz doticanje pitanja njihove zloupotrebe s kratkim osvrtom na ceremonijalna pravila diplomatskog protokola.

• Ključne riječi: diplomatski imuniteti; diplomatski privilegiji; diplomacija; običajno pravo; kodifikacija; Bečka konvencija o diplomatskim odnosima; diplomatski protokol
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:326918
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-01-18 11:36:29