Ustavno sudovanje

diplomski rad

• Naslov (engleski): Constitutional Justice
• Autor: Šime Stura
• Mentor: Mario Jelušić (mentor)
• Član povjerenstva: Mario Jelušić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Robert Podolnjak (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Đorđe Gardašević (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Ustavno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-06-27, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Ustavno pravo

Sažetak

Ustavni sudovi modernih država izraz su ideje da se politička ravnoteža između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti u parlamentarnom sustavu ne može osigurati samo uzajamnom mogućnošću djelovanja jedne vlasti na drugu već da je za tu ravnotežu potreban i institucionalni nadzor glede ustavnosti djelovanja tih vlasti.
Glavna zadaća ustavnog sudovanja je osigurati stvarno djelovanje i efikasnost ustava neovisno o činjenici provjerava li se tim sudovanjem konzistentnost normativnog dijela pravnog poretka ili ustavnost konstituiranih odnosa među subjektima.
Harutyunyan i Mavčić razlikuju, vodeći se organizacijskim mjerilima, sljedeće modele suvremene ustavne kontole ili ustavnog nadzora: američki, austrijski, britanski, mješoviti i francuski model.
Američki model predstavlja decentralizirani sustav u kojem svaki sud, u redovnom sudskom postupku, ima pravo odlučivati o suglasnosti akta koji se treba primijeniti sa Ustavom SAD-a.
Austrijski model je ideal-tip, taj klasični centralizirani model danas je najrasprostranjeniji model ustavne kontrole ili ustavnog nadzora u svijetu. Osim u Europi, prihvaćen je i u pojedinim zemljama Latinske Amerike, Azije i Afrike.
Novi Commonwealth model kojeg slijedi Mauricijus, karakterističan je po tome što je ustavna kontrola prepuštena vrhovnom sudu sastavljenom od redovnih sudaca, koji ne podliježu nikakvom posebnom imenovanju od strane najviših političkih tijela u zemlji.
Mješoviti model karakterizira kontrola ustavnih ovlaštenja od strane ustavnog ili vrhovnog suda, ali također i ovlaštenje svih redovnih sudova da ne primjene zakon ako smatraju da nije u skladu s ustavom.
Prema francuskom modelu, ustavna pitanja su u nadležnosti posebnih tijela za ustavnu kontrolu (najčešće ustavnih vijeća) ili zasebnih odjela najvišeg redovnog suda u zemlji koji postupaju prema posebnim postupovnim pravilima (tzv. koncentrirana ustavna kontrola), uz napomenu da se najčešće radi o prethodnoj kontroli savjetodavnog (konzulatativnog) karaktera.
Kod apstraktne kontrole pitanje ustavnosti propisa jest bit spora koje ustavno sudovanje mora riješiti.

• Ključne riječi: Ustavno sudovanje; organizacijski modeli; ustavna kontrola; američki model; austrijski model; vladavina prava.
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:067801
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-09-05 10:33:10