Gordijski čvor instituta zastare u hrvatskom kaznenom pravu

diplomski rad

• Naslov (engleski): The gordian knot of the statute of limitations in Croatian criminal law
• Autor: Ana Šlogar
• Mentor: Marta Dragičević Prtenjača (mentor)
• Član povjerenstva: Marta Dragičević Prtenjača (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sunčana Roksandić Vidlička (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Aleksandar Maršavelski (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Kazneno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-11-27, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Kazneno pravo, kazneno procesno pravo, kriminologija i viktimologija

Sažetak

U hrvatskom kaznenom pravu još nije presječen gordijski čvor pravne naravi zastare te postoje mnoge diskrepancije u kaznenoj teoriji i praksi oko ovog pitanja. Ustavni sud Republike Hrvatske se u svojoj Odluci U-III-4149/2014 i Rješenju U-I-2094/2016 samo dotakao pitanja pravne naravi. Primijetio je da u suvremenoj hrvatskoj kaznenopravnoj teoriji prevladava stajalište o zastari kao mješovitom institutu u kojem dominiraju procesni elementi. Osobno, stajališta sam da je zastara mješoviti institut u kojem dominiraju supstantivni elementi. Pandorina kutija se otvorila 2010. godine kada su usvojene ustavne promjene. U članku 31. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske je propisano nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. Svoju konkretizaciju, ustavne promjene dobivaju donošenjem Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije. Ratio ustavnih promjena je bilo ispravljanje „tranzicijske pravde“ i oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi svima koji su se okoristili ratnim stanjem i slabostima hrvatskog pravosuđa u devedesetim godinama 20. stoljeća. Međutim, u hrvatskoj građanskoj i znanstvenoj javnosti javile su se polemike oko opravdanosti instituta nezastarijevanja jer se negira pravna sigurnost, vladavina prava i načelo zakonitosti kao derivat prethodna dva načela te načelo učinkovitosti. Kulminacija polemika dogodila se donošenjem Odluke U-III-4149/2014, takozvani predmet Hypo, gdje je Ustavni sud Republike Hrvatske donio odluku o nemogućnosti „retroaktivnog oživljavanja kaznenog progona“ u slučajevima kada je zastara već nastupila. U radu je obrađena trihotomija pravne naravi zastare, analizirana europska i hrvatska sudska praksa s posebnim osvrtom na predmet Hypo u opsegu koji se tiče instituta zastare.

• Ključne riječi: zastara; trihotomija pravne naravi zastare; ustavne promjene 2010.; Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije; tranzicijska pravda/nepravda; predmet Hypo; europska i hrvatska sudska praksa; retroaktivnost; načelo zakonitosti; načelo učinkovitosti; vladavina prava; pravna sigurnost
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:320604
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-01-13 09:36:50