Zaštita žrtava rata u međunarodnom pravu

diplomski rad

• Naslov (engleski): Protection of victims of war in international law
• Autor: Maja Majstorović
• Mentor: Davorin Lapaš (mentor)
• Član povjerenstva: Davorin Lapaš (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Trpimir Mihael Šošić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Maja Seršić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Međunarodno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-06-14, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Međunarodno pravo

Sažetak

Položaj civilnog stanovništa na područjima zahvaćenim ratom i ratnim razaranjima uvelike se mijenjao kroz stoljeća. Ovisilo je to prvenstveno o sredstvima ratovanja, metodama ratovanja te o području na kojemu se vodio oružani sukob. Razdoblje 20. stoljeća bilo je obilježeno ubrzanim razvojem međunarodnog humanitarnog prava kojim se htjelo zaštititi, kako osobe koje su izravno sudjelovale u neprijateljstvima, tako i kolateralne žrtve oružanih sukoba-civile. Nevini ljudi gubili su svoje živote, domove i obitelj da bi im naposljetku bili oduzeti čast i dostojanstvo raznim nečovječnim postupcima. U današnjem svijetu humanost je postala povlastica koju je rat odbijao priznati ljudima kao temeljnu ljudsku vrednotu. Takvo alarmantno stanje zahtijevalo je promptno donošenje brojnih međunarodnih ugovora, konvencija i drugih akata kojima se trebala podići svijest o potrebi zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda.Donošenjem Ženevskih konvencija iz 1949. godine, te Dopunskih protokola I i II, htjelo se ublažiti razorne posljedice ratnih razaranja po ljudski život. Isto tako, htjelo se poboljšati položaj ranjenika, bolesnika kako na kopnu tako i na moru, te zaštititi civile tj. građanske osobe. To osiguranje i poboljšanje položaja uistinu je, na papiru i bilo dovedeno do savršenstva, no međutim prisila država na pridržavanje istih, negdje je putem izostala. Kao najveći problem u sankcioniranju počinitelja najtežih zlodjela, pojavila se nemogućnost primoravanja sudionika nemeđunarodnih oružanih sukoba da se pridržavaju odredaba Konvencija i Protokola te usklade svoje djelovanje s pravilima i načelima međunarodnog humanitarnog prava.

• Ključne riječi: Međunarodno humanitarno pravo; zaštita žrtava rata; civili; humanitarna intervencija; rat; oružani sukob; Ženevske konvencije iz 1949.; Dopunski protokoli iz 1977.
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:711505
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-06-29 10:48:41