Korištenje strukturnih fondova EU u Republici Hrvatskoj i ostalim tranzicijskim zemljama

završni rad

• Naslov (engleski): Use of EU Structural Funds in the Republic of Croatia and other transitional countries
• Autor: Kristina Patača
• Mentor: Iva Lopižić (mentor)
• Član povjerenstva: Iva Lopižić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Gordana Marčetić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Romea Manojlović Toman (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Upravna znanost); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-02-14, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Upravno pravo i uprava

Sažetak

Pojam strukturnih fondova EU-a podrazumijeva financijske instrumente koji služe za provedbu različitih javnih politika u zemljama članicama. Razlikujemo fondove kohezijske politike, točnije strukturne fondove (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond) te Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Financijska perspektiva utemeljena je na 5 različitih strateških dokumenata, a to su : Europa 2020, Partnerski sporazum, Zajednički strateški okvir, Nacionalni program reformi i Opwerativni programi. Odbor za koordinaciju Europskih strukturnih i investicijskih fondova stalni je odbor Europske komisije. Apsorpcijski kapacitet kao preduvjet korištenja sredstava određuje sposobnost neke zemljeda kroz učinkovizo i djelotvorno korištenje sredstava strukturnih fondova doprinese realizaciji općih ciljeva kohezijske politike. Financiraju se samo oni projekti koji doprinose razvojnim ciljevima kako Republike Hrvatske, tako Europske Unije u cjelini. Teritorijalna suradnja podrazumjeva pokretanje partnerstva između lokalnih i regionalnih tijela dvaju ili više europskih država kako bi se provodile zajedničke inicijative i osmislila rješenja za zajedničke probleme. Definirane su tri linije Interreg programa : prekogranična, transnacionalna i međuregionalna suradnja. Pristupanje EU-u bilo je od samih početaka tranzicije u Istočnoj Europi jedan od najvažnijih političkih ciljeva novoizabranih vlada. Najveće proširenje EU-a dogodilo se 1.svibnja 2004. Tim je proširenjem EU-u pristupilo osam tranzicijskih država.

• Ključne riječi: Strukturni fondovi; ESI fondovi; kohezijska politika; apsorpcijski kapacitet; Operativni programi; teritorijalna suradnja; Hrvatska; tranzicija.
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:566509
• Studijski program: Naziv: Javna uprava; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: stručni; Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) javne uprave (bacc. admin. publ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-02-20 12:19:20