| Sažetak | U vremenima teških ekonomskih, socijalnih i društvenih kriza, koje ĉesto dovode do smanjivanja i zadiranja u radniĉka prava, štrajk se pojavljuje kao svakodnevna pojava. Iako se pokazao kao jedna od najĉešćih industrijskih akcija radnika u borbi za njihova prava i interese te u suvremenim pravnim sustavima uţiva status temeljnog ljudskog prava i slobode, a ĉesto i status ustavnog naĉela, brojna su pitanja na koja pravna znanost i praksa nisu dale jasne odgovore. Od ĉinjenice da ne postoji jedinstvena definicija štrajka, do pitanja kao što su, kako i kada je nastao, kada se javlja, koji su mu ciljevi, koje vrste štrajkova postoje, da li su svi štrajkovi dopušteni i koje posljedice ima. Odgovore na ta pitanja i mnoga druga nastojimo pronaći u ovome radu.
Tako u poglavlju s naslovom pojam štrajk nastojimo utvrditi zajedniĉku definiciju samoga pojma štrajk, odnosno s obzirom na razliĉitost definicija u pojedinim zemljama, nastojimo utvrditi koji su to elementi štrajka koji se pojavljuju u većini pravnih sustava. U trećem poglavlju prolazimo kroz povijest razvoja prava na štrajk, od vremena u kojemu se smatrao kaznenim djelom, kroz razdoblje u kojemu je postojala sloboda štrajka, do vremena kada ono postaje ljudsko pravo. U ĉetvrtom poglavlju utvrĊujemo kako je štrajk kao institut radnoga prava ureĊen normama meĊunarodnog radnog prava, te prikazujemo na koji je naĉin to pitanje regulirano pojedinim meĊunarodnim dokumentima, s posebnim naglaskom na status toga prava u Europskoj uniji (dalje: EU) i njezinim ĉlanicama. U posljednjem poglavlju ovoga rada, nastojimo naći odgovor na pitanje, kako je pravo na štrajk regulirano u hrvatskom pozitivnom zakonodavstvu. |
