| Abstract | Institucije Europske unije u području oporezivanja dobiti trgovačkih društava nemaju isključivih ovlasti. Ipak, Europski parlament i Vijeće imaju ovlast osnovnom članka 114., st. 1. UFEU usvajati mjere za usklađivanje odredaba zakona ili drugih propisa u državama članicama čiji je cilj uspostava i funkcioniranje unutarnjeg tržišta, u što ulazi i oporezivanje dobiti trgovačkih društava koja posluju prekogranično. U odlučivanju o fiskalnim pitanjima se kod usvajanja mjera zahtijeva jednoglasnost u Vijeću. Također, i osnovom članka 115. UFEU Vijeće ima ovlast jednoglasnim odlučivanjem donositi direktive za usklađivanje onih normi država članica koje neposredno utječu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Kao prepreka realiziranju zajamčene europske slobode poslovnog nastana i slobode kretanja kapitala pojavilo se pitanje statusa rezidentnosti pojedinog pravnog subjekta u određenoj državi članici, budući da uvjete rezidentnosti propisuju države članice nacionalnim propisima. Zbog stečenog statusa rezidentnosti matičnog društva u jednoj državi članici, a zavisnog društva u drugoj državi članici, dolazilo je do dvostrukog oporezivanja dobiti pa su početkom 1990-ih godina donesene Direktiva Vijeća 90/434/EEZ od 23.07.1990. o zajedničkom sustavu oporezivanja koja se primjenjuje kod spajanja, podjele, prijenosa imovine i zamjene dionica društava iz različitih država članica te na prijenos sjedišta SE ili SCE iz jedne države članice u drugu i Direktiva Vijeća 90/435/EEZ od 23.07.1990. o zajedničkom oporezivanju koja se primjenjuje na trgovačka društva majke i trgovačka društva kćeri iz različitih država članica. Direktive se odnose na trgovačka društva regulirana europskim pravom (SE i SCE). Također, 23.07.1990. usvojena je Konvencija 90/436/EEZ o ukidanju dvostrukog oporezivanja u vezi s usklađivanjem dobiti povezanih trgovačkih društava. Usvojen je i Kodeks ponašanja pri poslovnom oporezivanju (1997. godine). Najnovija Direktiva o spajanjima je donesena 19.10.2009., a Direktiva o matičnim i zavisnim društvima 30.11.2011. sa zadnjim izmjenama u 2015. godini. Na razini EU nije regulirana zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB) koja bi učinkovitije uklonila rizik od dvostrukog oporezivanja, što je predloženo prijedlogom direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit iz 2011., potvrđeno stajalištem Parlamenta iz 2012., kao i potencirano Akcijskim planom Europske komisije iz 2015. godine za pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti trgovačkih društava u EU. Osim europskih normi, u cilju sprječavanja dvostrukog oporezivanja dobiti primjenjuju se i međunarodni ugovori o sprječavanju dvostrukog oporezivanja. Ukoliko su odredbe međunarodnog ugovora suprotne europskome pravu, tada se iste u tome dijelu ne primjenjuju, već se primjenjuje europsko pravo. U radu su obrađene presude Suda Europske unije u predmetima C-47/12, SL C 409, 17.11.2014.; C-39/13, C-40/13 i C-41/13 (spojeni predmeti), SL C 282, 25.08.2014.; C-66/14, SL C 398, 30.11.2015.; C-172/13, SL C 107, 30.03.2015.; C-386/14, SL C 372, 10.10.2014. Aktualni hrvatski Zakon o porezu na dobit sadrži neusklađenost sa sadržajem Direktive Vijeća 2009/133 od 19.10.2009., obzirom u članku 20. a pojašnjava pojmove u vezi primjene Direktiva 90/434/EEZ i 2005/19/EZ koje su stavljene izvan snage Direktivom Vijeća 2009/133. Posebni odbor Europskog parlamenta za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka donio je 25.11.2015. Rezoluciju Europskog parlamenta o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode kojom je dana pozitivna ocjena za sve inicijative i zakonodavne prijedloge Europske komisije u zadnjih 20 godina te je Odbor pozvao na potrebu hitne reforme Kodeksa o postupanju pri oporezivanju trgovačkih društava. |
