| Abstract | Socijalna stratifikacija društvena je pojava koja je dio ljudskog društva. Od kolijevki ljudske civilizacija postojale su društvene piramide iz kojih je bilo vidljivo točno tko zauzima koje mjesto u društvu. I u prošlosti kao i danas postojali su pojedinci koji su se borili protiv stratifikacije. Prvenstveno je bilo potrebno opisati na čemu se stratifikacija bazira kako bi se moglo ustati protiv nje.
Od autora kao što je bio Platon koji je potpuno striktno podijelio društvo, preko Isusa Krista koji je naučavao da su svi ljudi rođeni jednaki, do Karla Marxa koji je zagovarao revoluciju kako bi se uspostavila jednakost, društvena stratifikacija bila je tema koja je inspirirala stotine filozofa. Sve do dvadesetog stoljeća smatralo se kako je stratifikacija nužna. Iako je u proteklih pedesetak godina u razvijenom svijetu napravljen značajan pomak prema smanjenju socijalnih razlika, još uvijek postoje veliki izazovi po tom pitanju.
Obrazovanje koje je dostupno sve većem broju ljudi, globalizacija koja je otvorila granice, Internet na kojemu su svima dostupni jednaki resursi te mnogi drugi preduvjeti vode u smjeru smanjenja razlike u društvu. Suvremene teorije s druge strane navedene fenomene prepoznaju kao najveće zapreke razvoju socijalne jednakosti.
Globalizacija uključuje brzu međunarodnu integraciju koja je rezultat razmjene svjetonazora, proizvoda, ideja i drugih kulturnih aspekata. Napredak u transportu i telekomunikacijama, poput razvoja telegrafa i modernog Interneta, pokretači globalizacije, jer stvaraju sve veću međuovisnost u gospodarskim i kulturnim aktivnostima.
Baš kao što stratificirani klasni sustav postoji unutar nacija, globalna ekonomija otkriva slične nejednakosti u raspodjeli kapitala i resursa među zemljama. Umjesto izoliranih nacionalnih ekonomija, nacije se vide kao sudionici globalne ekonomije.
U današnjem međusobno povezanom svijetu moguće je prikupljati i analizirati podatke iz gospodarstava diljem svijeta. Iako su mnoga društva postigla značajan napredak prema smanjenju regionalnih nejednakosti u smislu životnog standarda i mogućnosti, i dalje postoje značajni jazovi između najbogatijih i najsiromašnijih i unutar nacija i širom svijeta.
Povijest je pokazala da revolucija nije put prema jednakosti i slobodi, a isto tako pokazala je i da ako se ljudi ne bore, uvijek će ostati potlačeni i tretirani nejednako. Iako postoje velike poteškoće oko obrazovanja, dostupnosti informacija i tehnološke razvijenosti, činjenica je da su upravo ti fenomeni najviše doprinijeli razvoju ljepšeg, poštenijeg i boljeg svijeta. |
| Abstract (english) | Social stratification is a social phenomenon that is part of human society. Since the cradles of human civilization, there have been social pyramids from which it was visible exactly who occupies which place in society. In the past as well as today, there were individuals who fought against stratification. First of all, it was necessary to describe what stratification is based on in order to stand up against it.
From authors such as Plato who strictly divided society, through Jesus Christ who taught that all people are born equal, to Karl Marx who advocated revolution to establish equality, social stratification has been a theme that has inspired hundreds of philosophers. Until the twentieth century, stratification was considered necessary. Although significant progress has been made in the developed world in the past fifty years towards reducing social differences, there are still major challenges in this regard.
Education that is available to an increasing number of people, globalization that has opened borders, the Internet where equal resources are available to everyone, and many other preconditions lead in the direction of reducing differences in society. Contemporary theories, on the other hand, recognize the mentioned phenomena as the biggest obstacles to the development of social equality.
Globalization involves rapid international integration resulting from the exchange of worldviews, products, ideas and other cultural aspects. Advances in transport and telecommunications, such as the development of the telegraph and the modern Internet, are drivers of globalization, as they create greater interdependence in economic and cultural activities.
Just as a stratified class system exists within nations, the global economy reveals similar inequalities in the distribution of capital and resources among countries. Instead of isolated national economies, nations are seen as participants in the global economy.
In today's interconnected world, it is possible to collect and analyze data from economies around the world. Although many societies have made significant progress toward reducing regional disparities in living standards and opportunities, significant gaps remain between the richest and poorest both within nations and around the world.
History has shown that revolution is not the path to equality and freedom, and it has also shown that if people do not fight, they will always remain oppressed and treated unequally. Although there are great difficulties regarding education, availability of information and technological development, the fact is that precisely these phenomena have contributed the most to the development of a more beautiful, fairer and better world. |
