| Abstract | Demokracija je u najjednostavnijoj definiciji vladavina naroda. Uz demokraciju se vežu brojna načela kao što su vladavina prava, dioba vlasti, načelo ustavnosti i zakonitosti, ustavna vladavina i narodni suverenitet. Dva su temeljna načina ostvarivanja narodnog suvereniteta: posredno, tako da narod sam bira predstavnike preko kojih će posredno obnašati vlast, ili neposredno, tako da narod sam neposredno obnaša funkciju vlasti. Izbori su postupak kojim narod na određeno vrijeme povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom tijelu, pa i predsjedniku republike u mnogim suverenim demokratskim državama, koji predstavljaju suverenu volju naroda. Sastavni dio izbornog prava čini izborni sustav, koji se može definirati kao skup društvenih odnosa, reguliranih pravnim pravilima, koji nastaju prilikom izbora predstavničkih tijela i predsjednika republike. Biračko pravo prvi je i osnovni element svakog izbornog sustava, a može se definirati kao temeljno, ustavom zajamčeno političko pravo u modernim demokratskim državama, koje se sastoji od prava državljana da biraju svoje predstavnike (aktivno biračko pravo) i prava da oni sami budu izabrani u predstavnička tijela i na druge javne položaje (pasivno biračko pravo). Najjednostavnija definicija izbornih sustava jest da su to pravom uređeni postupci izbora najviših državnih tijela i dužnosnika. Većinski i razmjerni izborni sustavi su dva idejno suprotstavljena sustava. Naime, većinskim izbornim sustavima je cilj proizvesti stabilnu vladavinu većine, to jest cilj većinskih izbornih sustava je stvaranje stabilne i odgovorne vlade, dok je u razmjernim izbornim sustavima cilj da se u parlamentu vjerno preslikaju društvene snage i političke grupacije koje postoje u narodu. Izborna jedinica je određeno područije unutar državnog teritorija u kojem birači glasuju birajući jednog ili više predstavnika. Metode pretvaranja glasova u mandate dijele se u dvije velike skupine: metode izbornog broja i metode najvećeg broja. Izborni prag ili prohibitivna klauzula predstavlja minimalan broj glasova koji određena politička stranka, koalicija stranaka ili neovisni kandidat, moraju osvojiti da bi imali pravo sudjelovati u distribuciji zastupničkih mjesta u predstavničkom tijelu.
Na izborima za Hrvatski sabor održanim u nedjelju, 8. studenoga 2015. godine HDZ-ova Domoljubna koalicija relativni je izborni pobjednik s osvojenih 59 mandata. Iznenađenje izbora je MOST nezavisnih lista s 19 mandata. SDP-ova koalicija Hrvatska raste ima 56 mandata, IDS tri, HDSSB i stranka Milana Bandića po dva, a po jedan Uspješna Hrvatska i Živi zid. Koristeći formulu za izračun Loosemore – Hanby indeksa, koji izračunava disproporcionalnost izbora, dobivamo vrijednost tog indeksa od 14,4, što je prilično visoka vrijednost nerazmjernosti za proporcionalne izbore. U prvoj tablici koristit ću Andrevu metodu i modificiranu Huntingtonovu, a u drugoj Sainte – Lagëovu i Imperialijevu metodu. Koristeći formulu za izračun Loosemore – Hanby indeksa, koji izračunava disproporcionalnost izbora, dobivamo vrijednost indeksa od 11,9, što je napredak u odnosu na prijašnjih 14,4. Naime, najvažniji efekt koji bi se postigao promjenom metode pretvaranja glasova u mandate je taj da su, koristeći Sainte – Laguëovu metodu i Andreovu metodu, politički akteri Živi zid i MB 365 u onim izbornim jedinicama u kojima su prešli zakonski prag ostvarili mandat. Samim time smanjio se broj propalih glasova te on sad iznosi 11 %, što je i dalje velik broj propalih glasova za jedan proporcionalni izborni sustav. |
