| Abstract | Židovi koji su preživjeli Holokaust pretrpjeli su različita traumatska iskustva: koncentracijske
i sabirne logore, hapšenja, život u getu, nasilje, odvojenost od roditelja u ključnim razvojnim
fazama, rani gubitak roditelja, život u skrivanju i potpunoj izolaciji te život pod lažnim
identitetom. Danas, kao osobe starije dobi sa brojnim zdravstvenim problemima u potrebi su
za uslugama pomoći i njege kuće. Formalni njegovatelji su plaćeni pojedinci koji pružaju
različite usluge pomoći i njege u kući u vidu pomoći u kućanskim poslovima i zdravstvene
njege. Istraživanja su pokazala da su njegovatelji starijih osoba izloženi profesionalnom stresu.
Zbog intenzivnog kontakta s preživjelima i svoje specifične uloge njegovatelja, formalni
njegovatelji osoba koje su preživjele Holokaust potencijalno mogu biti izloženi posrednoj
traumi i riziku sagorijevanja na poslu. U radu je prikazano kvalitativno istraživanje čiji je cilj
produbiti spoznaje o potrebama za podrškom formalnih njegovatelja preživjelih u svrhu
razvijanja adekvatnih oblika podrške koji bi odgovorili na potrebe tih njegovatelja, uključujući
superviziju. U istraživanju je sudjelovalo 7 formalnih njegovatelja s iskustvom rada u
njegovateljstvu osoba koje su preživjele Holokaust od najmanje 3 godine. Podaci su prikupljani
metodom polustrukuriranog intervjua, a u obradi je korištena kvalitativna analiza sadržaja.
Dobiveni rezultati istraživanja daju uvid u iskustva rada s osobama koje su preživjele
Holokaust iz perspektive formalnih njegovatelja. Njegovateljice svoj rad vide istovremeno kao
emocionalno zahtjevno, ali i pozitivno iskustvo koje predstavlja priliku za osobni rast. Izazovi
s kojima se njegovateljice susreću u svom radu uključuju: zahtjevnost njegovateljske uloge,
zadovoljavanje psiholoških potreba korisnika, izloženost traumatskom iskustvu korisnika,
postavljanje granica u odnosu s korisnikom, demenciju i izazovna ponašanja korisnika i drugo.
Strategije koje koriste u suočavanju s izazovima odnose se na strategije usmjerene na emocije,
strategije brige o sebi te strategije usmjerene na problem. U istraživanju su identificirane
potrebe za sustavnom podrškom njegovateljima u suočavanju s izazovima njegovateljstva i
prevenciji sagorijevanja i posredne traume, a koje uključuju: neformalna druženja njegovatelja,
grupe podrške, stručnu psihološku pomoć, konzultacije sa stručnjacima, superviziju i edukaciju
usmjerenu na unapređivanje znanja i jačanje kompetencija za specifična područja. |
