| Abstract | 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28. punopravna članica Europske unije sa svim pravima i obvezama koje iz tog članstva proizlaze, U travnju 2018. godine Vlada Republike Hrvatske u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom objavila je Eurostrategiju s ciljem zamjene hrvatske kune eurom kao platežnim sredstvom. Nakon relativno dugog razdoblja u kojem je izvršena harmonizacija zakonskih propisa te ispunjenja konvergencijskih kriterija,. Hrvatska uvodi euro dana 1. siječnja 2023. godine koji će od tog dana kao nova službena valuta zamijeniti hrvatsku kunu i postati zakonsko sredstvo plaćanja.
Povijesno gledano, uspostavljanje ekonomske i monetarne unije, dakle uvođenje zajedničke valute, započelo je Wernerevim izvješćem iz 1969. godine kojim je predviđeno je ostvarivanje potpune ekonomske i monetarne unije u roku od deset godina u skladu s planom u više faza, ali zbog propasti Bretoon Woodsa, naftne i energetske krize te jomkipurskog rata zadani cilj nije ispunjen. No, 1979. godine osnovan je monetarni sustav po kojem su sve države članice, osim Velike Britanije i Danske sudjelovale u europskom tečajnom mehanizmu (ERM), a prema Delorsovu planu, 1989. godine kojim je predloženo jačanje uvođenja EMU-a pokrenuto je osnivanje zajedničke valute, eura, pri čemu države koje žele ući u europodručje trebaju zadovoljiti četiri konvergencijska kriterija (stabilnost cijena, zdrave i održive javne financije, stabilnost tečaja i dugoročne kamatne stope). Europski tečajni mehanizam (ERM) je s uvođenjem eura, zamijenjen tečajnim mehanizmom ERM II. Sve države članice europodručja članice su bankovne unije, a čine je tri glavna stupa: SSM (jedinstveni nadzorni mehanizam), SRM (jedinstveni sanacijski mehanizam)i EDIS (europski sustav osiguranja depozita). Za monetarnu politiku europodručja odgovoran je neovisni Eurosustav koji se sastoji od Europske središnje banke (ESB) čija tijela su Upravno vijeće, Izvršni odbor i Opće vijeće te nacionalnih središnjih banaka država članica europodručja, što je u Hrvatskoj Hrvatska narodna banka (HNB).
Iako protivnici ulaska Hrvatske u europodručje svoje stajalište iskazuju uglavnom s tri vrste argumenata: povijesno-filozofskim, monetarno suverenističkim te ekonomskim, hrvatska Eurostrategija i znanstvena istraživanja pokazuju kako će se ulaskom Hrvatske u europodručje smanjiti rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi, doći će do jačanja trgovine s državama članicama europodručja i konkurentnosti izvoza, posebice turizma, što će pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti, povećati obujam investicija i ojačati otpornost na financijske i gospodarske poremećaje što će povećati sigurnost gospodarskih aktivnosti. Najveća korist od ulaska Hrvatske u europodručje je uklanjanje valutnog rizika. HNB, kao dio Eurosustava, moći će bankama pozajmljivati eure, znatno će se smanjiti kamatne stope, poboljšat će se konkurentski položaj poduzeća, povećat će se investicije i zapošljavanje, nestat će mjenjački troškovi zamjene kuna u eure i obratno, smanjit će se naknade za prekogranična eurska plaćanja i razmjene. Ulazak Hrvatske u europdručje pozitivno će se odraziti na vanjskotrgovinsku razmjenu i atraktivnost Hrvatske kao turističke destinacije te će ojačati zaštita u slučaju gospodarskih poremećaja jer će Hrvatska dobiti pristup Europskom mehanizmu za stabilnost te će Hrvatska biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza.
U ovom radu daje se sustavan pregled relevantnih činjenica koje se odnose na povijesni pregled nastanka eura te zadovoljavanje određenih kriterija za uvođenje istog kao platežne valute s posebnim naglaskom na ulazak Hrvatske u europodručje. |
| Abstract (english) | On the 1st of July 2013 the Republic of Croatia became the 28th full member of the Eurpean Union with all the righs and obligations consequently following this membership. In April 2018 the Government of the Republic of Croatia in cooperation with the Croatian national bank released the EU strategy with the aim to replace the Croatian kuna with the euro as means of payment. After a relatively long period during which legal regulations were harmonized and convergence criteria met, Croatia will introduce the euro on the 1st of January 2023 which will replace the Croatian kuna as the new official currency and from that day become the legal tender.
Historically speaking, the establishment of the Economic and Monetary Union and consequently the introduction of a common currency began with the Werner report from 1969 which predicted the establishment of a complete Economic and Monetary Union within ten years in accordance with the multi-stage plan, but the target goals were not achieved due to the collapse of Breton Woods, the oil and energy crisis and the Yom Kippur War. However, in 1979 a monetary system was established under which all member states except Great Britain and Denmark participated in the European Exchange Rate Mechanism (ERM) and according to the Delors report in 1989 which proposed the strenghtening of the EMU, the creation of a common currency, the Euro, was inititated, in which process countries wishing to join the euro area had to meet four convergence criteria (price stability, healthy and sustainable public finances, exchange rate stability and long-term interest rates). The European exchange rate mechanism was with the introduction of the euro replaced by the ERM II exchange rate mechanism. All euro area member states are members of the Banking Union (BU), which consists of three main pillars: SSM (Single Supervisory Mechanism), SRM (Single Resolution Mechanism) and EDIS (European Deposit Insurance Scheme). The independent Eurosystem is responsible for the monetary policy of the euro area, which consists of the European Central Bank (ECB), whose bodies are the Governing Council, the Executive Board and the General Council, and the national central banks of the member states of the euro area, which in Croatia is the Croatian National Bank (HNB).
Although the opponents of Croatia's entry into the euro area express their point of view mainly with three types of arguments: historical-philosophical, monetary sovereignty and economic, the Croatian Eurostrategy and scientific research show that Croatia's entry into the euro area will reduce the risks to financial and macroeconomic stability as well as the interest rates and transaction costs, there will also be a strengthening of trade with the euro area member states and the competitiveness of exports, especially tourism which will contribute to a faster economic growth and employment growth, increase the volume of investments and strengthen the resistance to financial and economic disturbances, which will all increase the security of economic activities. The biggest benefit from Croatia's entry into the euro area is the elimination of currency risk. The CNB (HNB), as part of the Eurosystem, will be able to grant loans in euros to banks, interest rates will be reduced significantly, the competitive position of companies will improve, there will be an increase of investments and employment, there won’t be any exchange costs of changing kuna into euro and vice versa, fees for cross-border euro payments and exchanges will be reduced. The accession of Croatia to the euro area will have a positive impact on the foreign trade, the attractiveness of Croatia as a tourist destination and it will offer more protection in the event of economic disturbances because Croatia will gain access to the European Stability Mechanism and Croatia will be more attractive for investments and safer in times of crisis.
This thesis presents a systematic overview of relevant facts related to the history of the creation of euro, the fulfillment of certain criteria for its introduction as payment currency with a special emphasis on the accession of Croatia into the euro area. |
