| Abstract | Temelj pojma organiziranog kriminaliteta predstavlja zločinačka organizacija, čiji je glavni cilj stjecanje financijske ili materijalne koristi. Na brojnim međunarodnim kongresima i konferencijama uvidjela se opasnost koja proizlazi iz organiziranja kriminalnih radnji, te su ustanovljene i ostale zajedničke odrednice i karakteristike pojma. Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta je instrument koji je od iznimne međunarodne važnosti, zahvaljujući kojem su države oblikovale svoja zakonodavstva, među kojima je i Republika Hrvatska. Zbog opasnosti i problematike koje za sobom povlači organizirani kriminalitet, tijekom posljednjih godina u Republici Hrvatskoj su doneseni brojni zakoni, te su osnovane institucije koje su specijalizirane za borbu protiv ove specifične vrste kriminaliteta. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) je specijalizirano tijelo u sastavu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske zaduženo za prevenciju i suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, na području cijele Republike Hrvatske, sa sjedištem u Zagrebu. Zbog sukoba nadležnosti za postupanje u kaznenim djelima iz nadležnosti USKOK-a, uslijedile su brojne izmjene Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Osim sukoba nadležnosti, koji je na posljetku uspješno zakonodavno riješen, rad Ureda je obilježen brojnim posebnostima. Uz USKOK-a, od iznimne važnosti je i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK), te Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA). U djelovanju i borbi protiv ove vrste kriminaliteta, često dolazi do ograničavanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, stoga je oblikovanje kaznenog procesnog prava pod utjecajem brojnih načela, prvenstveno načela razmjernosti. Budući da je djelovanje zločinačkih organizacija obilježeno zastrašivanjem i nasiljem, kao i jedno od njihovih temeljnih karakteristika, zaštita svjedoka u postupcima za takva kaznena djela je prijeko potrebna. U ulozi svjedoka se mogu pojaviti i osobe koje su i same bile pripadnici ili povezane sa zločinačkom organizacijom, te koje imaju važna saznanja za prikupljanje dokaza i činjenica važnih za kazneni postupak (krunski svjedok), čime je dana prednost interesu kaznenog postupka u zamjenu za odustanak od kaznenog progona takvog svjedoka. Na posljetku, kaznenopravnom mjerom oduzimanja nezakonito stečene imovinske koristi omogućen je povratak u stanje koje je bilo prije počinjenja kaznenog djela, kao i utjecaj na buduće počinitelje kako bi uvidjeli da se zločin u konačnici ne isplati. |
