Priznanje države - posebni osvrt na spor Sjeverne Makedonije i Grčke oko imena

master's thesis

• Title (english): State recognition with special reference to the name dispute between Northern Macedonia and Greece
• Author: Srećko Krivić
• Mentor: Davorin Lapaš (mentor)
• Committee member: Davorin Lapaš (predsjednik povjerenstva)
• Committee member: Trpimir Mihael Šošić (član povjerenstva)
• Committee member: Rutvica Rusan Novokmet (član povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Law; (International Law); Zagreb
• Defense date and country: 2020-07-15, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: SOCIAL SCIENCES; Law; International Law

Abstract

Priznanje nove države je slobodan akt kojim jedna ili više država konstatiraju postojanje na određenom području politički organizirane ljudske zajednice, neovisne o bilo kojoj drugoj postojećoj državi, a koja je sposobna poštovati pravila međunarodnog prava i koja izražava želju da bude prihvaćena kao član međunarodne zajednice. Priznanje može biti de iure ili de facto te se može izvršiti izrijekom ili konkludentno. U međunarodnom pravu postoje deklaratorna i konstitutivna teorije priznanja. Prema deklaratornoj teoriji, država je stekla uvjete da ju se prizna kada se ispune pretpostavke stanovništva, teritorija, organizacije vlasti neovisne o drugima te sposobnosti da uđe u međunarodne odnose s drugim državama te je akt priznanja službena potvrda činjeničnog stanja da je država nastala. Prema konstitutivnoj teoriji država nastaje tek priznanjem. U posebnom dijelu se proučava sukob Sjeverne Makedonije i Grčke oko imena. Makedonci su nakon raspada bivše Jugoslavije prema Badinterovoj komisiji stekli uvjete za neovisnost i međunarodno priznanje. Međutim, Grčka počinje blokirati ulazak, tada prema ustavnom imenu, Republike Makedonije u Ujedinjene narode. Privremeno je riješen spor na način da je UN-ovim rezolucijama odlučeno da Makedonija uđe u UN pod privremenim imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonije. Grci su smatrali da samo ime Makedonija ukazuje na pretenzije na grčki teritorij te da Makedonci prisvajaju grčku kulturu i povijest. Međusobno su se na jedan ograničeni način priznali s tzv. Privremenim sporazumom iz 1995. godine kojim su uređena međusobna prava i obveze te kojim je promijenjena i službena zastava države. 2008. godine na sastanku na vrhu NATO saveza, Grčka stopira ulazak Makedonije u NATO savez. Makedonci pokreću tužbu pred Međunarodnim sudom u Haagu koji 2011. godine donosi presudu kojom je Grčka neopravdano blokirala pristup Makedonije u NATO. Presudom je utvrđeno da je neriješeni spor oko imena bio odlučujući kriterij za Grčku blokadu. Makedonci su dokazali da Grčka u biti nije ispunila svoje obveze utvrđene Privremenim sporazumom iz 1995. godine prema kojem se Grčka obvezala ne prigovoriti ulasku Makedonije u međunarodne organizacije ako će ući pod privremenim imenom. Spor je konačno riješen Prespanskim sporazumom iz 2018. godine tako da je novi ustavni naziv države Sjeverna Makedonija. Novo ime ni na koji način ne utječe na državnopravni kontinuitet.

• Keywords: država; Grčka; Makedonija; priznanje; sporazum
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:762120
• Study programme: Title: Law; Study programme type: university; Study level: integrated undergraduate and graduate; Academic / professional title: magistar/magistra prava (magistar/magistra prava)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Closed access
• Created on: 2021-01-15 07:12:52