Scientific / art field,
discipline and subdiscipline | INTERDISCIPLINARY AREAS OF KNOWLEDGE
Educational Sciences (Child and Educational Psychology, Sociology of Education, Political Science of Education, Economics of Education, Anthropology of Education, Neurosciences and Early Learning, Educational Disciplines) |
| Abstract | Prihvaćanje djeteta kao subjekta s pravima ima uporište u UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta, a u odgojno-obrazovnom kontekstu podrazumijeva redefiniranje uloge učenika i nastavnika. Participativna prava su temelj za oblikovanje suvremne škole i društva u cjelini. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi i usporediti razinu ostvarenosti participativnih prava učenika sa i bez teškoća te utvrditi i usporediti razinu podrške iskazanu od nastavnika. Podaci su prikupljani putem upitnika za učenike i nastavnike, posebno kreirane za ovu prigodu. Ispitivanje je provedeno tijekom školske 2016/17.godine, sa ukupno 484 učenika i 37 njihovih nastavnika, u četiri srednje strukovne škole Primorsko-goranske županije u kojima se na različite načine školuju učenici sa i bez teškoća.
Rezultati kvantitativnog dijela istraživanja ukazuju da učenici sa teškoćama, percipiraju višu razinu ostvarenosti participativnih prava na svim područjima školskog života, u odnosu na učenike bez teškoća. Testirajući razlike između škola, srednjoškolci koji se školuju u školi koja osigurava posebne uvjete školovanja i različite vrste prilagodbe, pokazuju statistički višu razinu zadovoljstva u ostvarivanju participativnih prava, u odnosu na učenike ostalih škola koje na različite načine školuju učenike sa i bez teškoća. Usporedili smo i razlike u percepciji stupnjeva podrške nastavnika, promatranih na pet razina sudjelovanja učenika u različitim područjima školskog života. U odnosu na druge škole, nastavnici škole koja osigurava posebne uvjete školovanja (različitu programsku, profesionalnu, pedagoško-didaktičku potporu), pokazuju bitno višu razinu motiviranosti za pružanje podrške učenicima s teškoćama u razvoju u ostvarivanju participativnih prava.
U kvalitativnom dijelu istraživanja utemeljenom na analizi sadržaja prijedloga učenika, sa i bez teškoća, primjećujemo da učenici iskazuju različita mišljenja i iskustva relevantna iz njihove perspektive i potrebe za osuvremenjivanjem škole, a učenici bez teškoća iskazuju veće nezadovoljstvo u ostvarivanju participativnih prava.U kvalitativnom dijelu istraživanja utemeljenom na analizi sadržaja prijedloga nastavnika, primjećujemo da nastavnici također žele promjene u obrazovanju, ali iz tih prijedloga nije vidljivo žele li nastavnici promjene u obrazovanju koje bi se trebale događati s učenicima i zbog njih.
Rezultati ovog istraživanja upućuju na potrebu dodatnih ulaganja u promicanje ideje ljudskih prava i modela participacije u život škole, kao i stručnog rada koji podržava kod učenika osjećaj vrijednosti, jedinstvenosti i dostojanstva, individualnosti i priznanja njegovih kapaciteta. Ako želimo demokratizirati školu i stvoriti održivo društvo, neophodno je širiti kulturu participacije, a kod nastavnika posebno ulagati napore u promicanje ideje partnerstva s učenikom. |
