| Abstract | Sudjelovanje (participacija) građana u fiskalnoj politici i proračunskim procesima nužno je za ostvarivanje zdravih, učinkovitih i pravednih javnih financija, usklađenih s mogućnostima i potrebama društva. To podrazumijeva različite načine na koje građani direktno komuniciraju s javnim vlastima o pitanjima javnih financija (npr. u kojoj će mjeri porezni teret snositi bogatiji, a u kojoj siromašniji građani; hoće li se više ili manje javnih sredstava trošiti za obrazovanje ili za zdravstvo; hoće li se država više ili manje zaduživati; tko će snositi teret toga zaduživanja, i sl.)
Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (članak 24 – članak 26.) koji predviđa mogućnost neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnih zborova građana, i to glede donošenja određenog akta ili rješavanja određenog pitanja iz djelokruga jedinica lokalne/područne samouprave.
Vodeći, kod participativnog budžetiranja su stanovnici i lokalna vlast brazilskog grada Porto Alagre . Naime, 90-ih godina prošlog stoljeća gradska je vlast stanovnicima dala na vijećanje dio gradskog proračuna namijenjenog razvoju četvrti ili kvartova i od tada se priča nastavila svake godine, kada se u ožujku organiziraju skupštine s obzirom na područje i teme, primjerice infrastruktura, obrazovanje, zdravstvo... Potom se izabire delegate koji će zastupati te projekte pred gradom, a oni nakon rasprave o prioritetima kreću u pregovore s gradskom vlašću.
Kako godine prolaze, postotak onih koji podržavaju ovu ideju sve je veći pa tako 85 posto stanovnika Porto Alegrea podržava participativni budžet, kroz koji se godišnje distribuira 200 milijuna dolara uz sudjelovanje od 50.000 ljudi.
Da bi građani mogli donijeti odluku na što potrošiti, trebaju znati i koliko im sredstava stoji na raspolaganju, a da bi to znali, moraju razumjeti proračun.
No, u Hrvatskoj, prema istraživanju Instituta za javne financije, razina otvorenosti lokalnih proračuna vrlo je niska, a rijetke se lokalne jedinice trude građanima približiti proračun. Naime, da bi se postiglo veću efikasnost javnih usluga i suzbilo korupciju, važno je da informacije budu dostupne jer ako građani raspolažu podacima o djelovanju države, povećava se kontrola nad vlašću što pozitivno utječe i na odgovornost vlasti prema građanima. Premda su se Riječani proteklih godina mogli ˝igrati proračunom svoga grada˝ , građani Pazina prvi u Hrvatskoj doista mogu sami ˝modelirati vlastiti gradski budžet˝, a nakon njih bi tu praksu mogli preuzeti i drugi, i to zahvaljujući projektu GONG-a, Grada Pazina i Društva Naša djeca te Instituta za javne financije i Udruge gradova - ˝Pazi(n), proračun!˝
U radu će se podrobnije reći o proračunu i njegovim ciljevima, funkcijama i načelima, te sudionicima u proračunskom procesu naglašavajući važnost uključivanja javnosti u proces donošenja proračuna , kao i o primjerima u Republici Hrvatskoj (Pazin, Karlovac, Pula, Crikvenica), sa zaključnim grafikonima transparentnosti proračuna. Rad je podijeljen na 6 poglavlja skupa sa uvodom i zaključkom. U drugom poglavlju će biti predstavljen proračun, proračunski ciklus, ciljevi, funkcije i načela proračuna, da bi se u trećem poglavlju detaljnije opisali sudionici u proračunskom načelu. U četvrtom će poglavlju biti opisano kako se javnost može uključiti u proces donošenja proračuna i biti će opisani primjeri u Republici Hrvatskoj – peto poglavlje. |
