Neki aspekti Uredbe br. 650/2012 o nasljeđivanju od strane javnih bilježnika

master's thesis

• Title (english): Certain aspects of application of regulation no 650/2012 by public notaries
• Author: Kristina Božičević
• Mentor: Davor Adrian Babić (mentor)
• Committee member: Davor Adrian Babić (predsjednik povjerenstva)
• Committee member: Rutvica Rusan Novokmet (član povjerenstva)
• Committee member: Melita Carević (član povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Law; (Private International Law); Zagreb
• Defense date and country: 2019-05-14, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: SOCIAL SCIENCES; Law; International Private Law

Abstract

Uredba (EU) br. 650/2012 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju sadrži sveobuhvatna pravila za nasljednopravne odnose s međunarodnim obilježjem te se primjenjuje na nasljeđivanje osoba koje su umrle 17. kolovoza 2015. godine ili nakon toga. Uredba br. 650/2012 ne određuje izričito da će se primjenjivati samo kada postoji međunarodno obilježje. Iz tumačenja Uredbe br. 650/2012 o nasljeđivanju nije jasno kako se određuje prekogranični element nasljednih stvari. Posredstvom Uredbe br. 650/2012 o nasljeđivanju javni bilježnici dolaze sve više u fokus europskog zakonodavstva. Uredba br. 650/2012 o nasljeđivanju poštuje različite sustave uređenja pitanja nasljeđivanja koji se primjenjuju u državama članicama što ističe već u Preambuli (20). Iz tog razloga pojmu „sud“ daje široko značenje te on obuhvaća i javne bilježnike koji u određenim pitanjima vrše sudske funkcije poput sudova kao i javne bilježnike koji u nekim državama vrše sudske funkcije kod nasljeđivanja na temelju prenesenih ovlasti od suda. Iz pojma „sud“ isključuju se nesudska tijela država članica koja su po nacionalnom pravu ovlaštena za pitanja nasljeđivanja, ali ne vrše sudske funkcije. Zahtjev za prethodnu odluku hrvatskog javnog bilježnika ovlaštenog da vodi ostavinski postupak bio bi dopušten ako bi bio upućen u situaciji u kojoj zahtjevu javnoga bilježnika nije udovoljeno te je u pogledu toga nastao spor u postupku. Uredba br. 650/2012 o nasljeđivanju u članku 4. propisuje opću nadležnost: „Sudovi države članice u kojoj je umrli imao svoje uobičajeno boravište u trenutku smrti imaju nadležnost odlučivati o nasljeđivanju u cijelosti.“ Sažimanjem složene regulative u slučaju izbora mjerodavnog prava formulira se da stranke u postupku mogu zasnovati nadležnost na tri načina: kroz formalni sporazum o izboru suda, kroz neformalno priznavanje nadležnosti (prešutna prorogacija) te na zahtjev jedne od stranaka u postupku kroz diskrecijsku odluku suda nadležnog na osnovi općeg pravila. Srž Uredbe br. 650/2012 čine sveobuhvatne odredbe u trećem poglavlju o određivanju mjerodavnog prava za nasljeđivanje i one gotovo u potpunosti zamjenjuju kolizijsko nasljedno pravo država članica. U usporedbi s kriterijem prebivališta, državljanstva ili države u kojoj se nalazi imovina, kriterij uobičajenog boravišta nedvojbeno postavlja više zahtjeve naspram javnog bilježnika da na temelju procjene svakog pojedinačnog slučaja odredi nadležnost.

• Keywords: nasljeđivanje; javni bilježnik; prekogranični element; polje primjene; nadležnost; mjerodavno pravo; prethodna odluka; uobičajeno boravište
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:711847
• Study programme: Title: Law; Study programme type: university; Study level: integrated undergraduate and graduate; Academic / professional title: magistar/magistra prava (magistar/magistra prava)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Closed access
• Created on: 2019-09-04 08:05:57