| Abstract | Peta direktiva donosi službenu definiciju virtualnih valuta, kao i pravnu regulaciju kriptovaluta u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, u okviru poslovanja mjenjačnica za virtualne valute, kao i kod pružatelja skrbničke usluge novčanika. Oporezivanje neizravnim porezima unificirano je unutar Europske unije prenošenjem nadležnosti za donošenje propisa na tijela EU. U predmetu Hedqvist od 22. listopada 2015., Sud Europske unije donio je odluku kako isporuke usluga, koje se sastoje od zamjene tradicionalnih valuta za jedinice virtualne valute ,bitcoin’ i obratno, obavljene uz plaćanje iznosa koji odgovara marži u iznosu razlike između, s jedne strane, cijene po kojoj dotični operator kupuje valutu i, s druge strane, cijene po kojoj ju prodaje svojim klijentima, predstavljaju transakcije izuzete od poreza na dodanu vrijednost. Potonjom presudom regulirano je oporezivanje bitcoina i ostalih kriptovaluta, prilikom obavljanja mjenjačkih poslova, u okviru poreza na dodanu vrijednost. S druge strane, u području regulacije izravnih poreza, nadležnost imaju države članice. Hrvatski propisi ne predviđaju konkretno oporezivanje kriptovaluta u okviru izravnih poreza, ali, prema mišljenju profesorice Nevie Čičin Šain, hrvatski poreznopravni sustav je u dovoljnoj mjeri razvijen te je hrvatsko zakonodavstvo dostatno opremljeno za akomodaciju sustava oporezivanja bitcoin transakcija. |
