| Abstract | Europeizacija se kao istraživačko područje odnosi na bottom-up, top-down i horizontalni utjecaj između europske i nacionalne razine.Sa europeizacijom je povezan pojam politike kondicionalnosti ili uvjetovanja, koji označuje primjenu određenih organizacijskih ili proceduralnih oblika ne zbog njihovih superiornih karakteristika, već kao uvjet za članstvo, legitimitet ili novčanu pomoć. Upravo je kondicionalnost glavna metoda preuzimanja ideja i rješenja u tranzicijskim zemljama. Europska je unija osigurala značajna financijska sredstva, projekte i stručnu potporu upravnim reformama u Hrvatskoj.S obzirom na organizacijske i strukturne promjene u hrvatskoj javnoj upravi, trebalo bi racionalizirati i smanjiti pojedine dijelove državne uprave, okrupniti teritorijalnu osnovu regionalnih jedinica i znatno reducirati broj lokalnih jedinica, te napraviti sistemsku regulaciju nezavisnih regulacijskih agencija.U usporedbi stanja hrvatske javne uprave prema izvještajima Europske komisijeu razdoblju od 2001. do 2011.vidljivo je da je napredak skroman te da su najveći problemi u hrvatskoj javnoj upravi birokratizirani pristup na svim razinama, neadekvatna unutarnja organizacija, politizacija, nedovoljna motiviranost službenika za rad, nerazvijeno strateško planiranje javnih politika te duboko ukorijenjena politička, upravna i općedruštvena kultura utemeljena na autoritarnim vrijednostima i obilježena rutinskim, birokratskim i reaktivnim ponašanjem službenika. U organizaciji uprave nedostaju koherentnost i jasna pravila u odnosu na modele, unutarnju organizaciju, nadležnosti i odgovornosti. Općenito, reformskim procesima nedostaje jasna politička volja, što utječe i na internalizaciju potrebe reforme na svim razinama upravnog sustava. |
