| Abstract | Tema diplomskog rada je opravdati obrazovanje i inovacije kao temelje gospodarskog rasta, u kontekstu Republike Hrvatske kao države članice Europske unije. Uz to sam osvijestila činjenicu da su obrazovanje i inovacije danas investicije s najvećim povratom, kako za pojedince, tako i za cjelokupna gospodarstva. U prvom dijelu rada se bavim obrazovanjem, jer je jedan od temelja razvoja konkurentnosti ljudskih resursa kvaliteta formalnog obrazovnog sustava. U razvijenim zemljama, poput Australije, Sjedinjenih Američkih Država i Japana, je povezanost povećanog stupnja obrazovanja i gospodarskog rasta velika. Upravo im visoka stopa obrazovanih osigurava prosperitet i visok BDP. Znanost i obrazovanje, uz čovjeka, postaju najjača proizvodna snaga društva. Znanost je temelj sve većeg broja novih tehnologija i inovacija, a znanje je uvjet uspješne primjene tih postignuća. Dokazano je da obrazovanje pridonosi produktivnosti, stoga bi porast općeg stupnja obrazovanja trebao biti jedan od prioriteta zemlje koja teži ostvarivanju većeg životnog standarda. Dio rada sam posvetila istraživanju i razvoju, kao motoru napretka, bez kojeg inovacije ne bi ni postojale. Inovacije, koje su povijesno gledajući oduvijek bile pokretači razvoja društva, a danas su imperativ bez kojeg nije moguće postizanje konkurentnosti niti gospodarskog rasta. Neizvjesnost globalnog okruženja sa sve jačom i složenijom konkurencijom suočava gospodarstva svijeta s novim izazovima i naglašava važnost inovacija. Znanstvena i inovacijska politika pripadaju najvažnijim javnim politikama koje neprestanim napretkom i evaluacijom trebaju Hrvatsku uvesti u društvo znanja i pridonijeti većoj integraciji ka naprednim zemljama. Trenutno stanje hrvatskog obrazovanja je u vrlo nezahvalnoj poziciji. Pritom sam pokazala kako država ne bi trebala puko ulagati u obrazovanje, već ulagati podupiranjem onih obrazovnih kadrova i programa koji se pokazuju profitabilnim i za kojima postoji potreba na tržištu rada, istovremeno usmjeravajući obrazovne politike prema zanimanjima koja vode zemlju ka većem prosperitetu i konkurentnosti. Bitno je u ovim nepredvidivim vremenima da Hrvatsko, a tako i ostala europska gospodarstva ostanu konkurentna i spremna za prilagodbu promijenjenim okolnostima, što zahtijeva stalne strukturalne reforme i reforme javnih politika. Naposljetku, zadnji dio ovog rada se odnosi na dio politika Europske unije koje spominjem kroz rad, koje sve imaju za cilj osigurati EU rast i bolju budućnosti. |
