| Abstract | Cilj ovog diplomskog rada bio je pružiti uvid u kazneno djelo pranja novca, polazeći od analize rođenja zlonamjerne ideje da se ilegalna sredstva uključe u zakonite novčane tokove do razvoja novih metoda, a na koje današnji državni i međunarodni okviri još uvijek nemaju konkretne odgovore, pa nadalje u domaće i strane izvore prava kojima je ono regulirano, tijela koja neposredno i posredno sudjeluju te bilateralno i multilateralno pomažu u borbi protiv pranja novca te naposljetku, uvod u kriptovalute, načine i specifikume korištenja istih za pranje novca, na koji je način njihova primjena ograničena zakonodavnim okvirima u Republici Hrvatskoj te u Europskoj uniji te sažetak dvaju važnih slučajeva u recentnoj sudskoj praksi koji su imali ogroman značaj za oblikovanje puta u kojem će se daljnji postupci u vezi s kriptovalutama voditi. Što se događa s gospodarskim kriminalom kada se tome doda jedna sasvim nova dimenzija, kao što je kriptovaluta? Pranje novca predstavlja ključnu aktivnost u svim financijski motiviranim kaznenim djelima. Jer, koja je svrha počinjenja samog kaznenog djela, dakako, motiviranog kroz mogućnost novčane zarade, ako se taj novac ne može koristiti? Upravo pranje novca, kao kriminalna aktivnost, omogućava počiniteljima da na kraju dođu do novca kojeg su generirali kroz razne nezakonite radnje. Slična je stvar i s kriptovalutama. Cilj koji se nastoji postići u pranju novca s pomoću kriptovaluta jest taj da se novčana sredstva premjeste, odnosno preusmjere tamo gdje se izvor, a pod izvorom mislimo na nezakonitu radnju kojom su ona kreirana, ne može detektirati, odnosno gdje se ona mogu zamijeniti za novac u fizičkom obliku. Strelovit razvoj kripto valuta u proteklom desetljeću pridonio je i pojačanoj prevalentnosti „crypto-based“ zločina. Pranje novca pomoću bitcoina pokazalo se kao praktično zamisliv i isplativ koncept s vrlo visokom stopom vjerojatnosti integracije u budućim ilegalnim pothvatima. Kriptovalute postoje u stvarnom svijetu kao sredstvo plaćanja, međutim one su izvan dosega zakonodavne vlasti, a što je posljedica njihove decentraliziranosti. |
| Abstract (english) | The aim of this master thesis was to provide an insight into the criminal offense of money laundering, starting from the analysis of the birth of the malicious idea to include illegal funds in legal cash flows to the development of new methods, to which today's national and international frameworks still do not have concrete answers, and further to domestic and foreign sources of law that regulate it, bodies that directly and indirectly participate and help bilaterally and multilaterally in the fight against money laundering and, finally, an introduction to cryptocurrencies, the ways and specifics of their use for money laundering, how their application is limited by the legislative frameworks in the Republic of Croatia and the European Union, and a summary of two important cases in recent case law that have been of great importance for shaping the path in which further proceedings related to cryptocurrencies will be conducted. What happens to economic crime when a whole new dimension is added to it, such as cryptocurrency? Money laundering is a key activity in all financially motivated crimes. Because, what is the purpose of committing the crime itself, of course, motivated through the possibility of monetary gain, if that money cannot be used? It is money laundering, as a criminal activity, that allows perpetrators to eventually get the money they have generated through various illegal activities. It's a similar thing with cryptocurrencies. The goal that is sought to be achieved in money laundering with the help of cryptocurrencies is that funds are moved, i. e. redirected to where the source, and by source we mean the illegal action by which they were created, cannot be detected, i. e. where they can be exchanged for money in physical form. The rapid development of cryptocurrencies in the past decade has also contributed to the increased prevalence of "crypto-based" crimes. Money laundering using bitcoin has proven to be a practically conceivable and cost-effective concept with a very high probability of integration in future illegal ventures. Cryptocurrencies exist in the real world as a means of payment, however, they are beyond the reach of the legislature, which is a consequence of their decentralization. |
