| Abstract | Globalizacija je jedna od glavnih tema modernog svijeta. Globalizaciju u kontekstu katastrofa možemo shvatiti kao međupovezanost. Epidemije, potresi, erupcije vulkana, ekonomske krize, glad u svijetu, ratovi, industrijske i ekološke katastrofe i zagađenja, teroristički akti „vukova samotnjaka“, prijeteće klimatske promjene govore nam o tome koliko je svijet među povezan i kako katastrofalan događaj može utjecati na naizgled zaboravljene članove društva. Globalizacija i sama stvara rizike ili nove oblike starih rizika. Stavovi, političke odluke i nošenje sa katastrofom mogu predstavljati uvod u „katastrofu poslije katastrofe“. Rad je intenzivno pisan u vrijeme potresa i epidemije COVID-19, te je od svih sakupljenih informacija najfascinantnija bila povijest katastrofalnih događaja. Događaji se odvijaju u jednom prostorno – vremenskom kontinuumu, često ih karakteriziraju slične posljedice i slični utjecaji na najranjivije skupine u društvu, kao i faze kroz koje društvo i osobe prolaze u njihovom prevladavanju.
Nova okolnost reagiranja na katastrofe su društveni mediji, informacijska tehnologija, snažna uloga znanosti u nošenju sa problemima i ubrzani tehnološki razvoj. Evidentna je i brza prilagodba društva i pogodovanje ili usporavanje trendova i inicijativa. Sveprisutnost medija, kreiranje društvenog mišljenja, konstrukcija značenja i uronjenost u medijske sadržaje daje posebnu dimenziju odgovora na katastrofalne događaje, kao i percepciju tko su žrtve i koje su moguće posljedice.
Važnost demokratskih i političkih odluka te izbora, govori ne samo o važnosti međusobne povezanosti, nego i o trendovima prema kojima se društvo kreće.
Globalizacija i katastrofe mogu se promatrati iz različitih perspektiva i ideoloških gledišta, kroz rad se primjećuju ti pristupi i pozicije. Navedene definicije i podaci mogu djelovati naizgled oprečno, te nam govore da se ispod njih nalazili više međusobno poveznih razina. Na kraju i pojam ranjivih osoba može biti viđen kroz više prizmi i ne postoji konsenzus o tome kome treba posvetiti ograničene resurse, ili je on samo formalan.
Globalizacija kao i katastrofe katalizatori su društvenih promjena, kao takve vrijedan su izvor za istraživanje i znanstvene spoznaje. Kao što potres otkriva strukturu kuća, pokazujući sve njene slabosti, tako i katastrofe u globaliziranom svijetu pokazuju ranjivosti društva, otpornosti i njihove kapacitete za promjenom. Svako pisano djelo zrcali povijesnu epohu i okolnosti u kojem je nastalo. Krize i katastrofe pozivaju na preuzimanje uloge aktivnih sudionika na izgradnji politike i pomoći najugroženijim članovima društva, tako i studij kojemu sam imao čast prisustvovati i teme kojima sam se imao prilike tokom istog baviti, pokazuju se neophodnima u kreiranju odgovora na posljedice katastrofa i globalizacijska kretanja, te nužnost daljnih istraživanja trenutnih okolnosti kako bi bili pripremljeni na buduće krizne situacije. |
| Abstract (english) | The paper discusses the issue of disasters in a globalized world and their impact on the most vulnerable members of society.
Globalization is one of the central themes of the modern world. Globalization in the context of disasters can be understood as connectedness. Epidemics, earthquakes, volcanic eruptions, economic crises, , world hunger, wars, industrial and environmental disasters and pollution, terrorist acts, threatening climate change tell us about complexity of world and how a catastrophic event can affect members of society. Globalization itself creates risks or new forms of old risks. Attitudes, political decisions and dealing with disaster can be more harmful than primary event. The work was written at the time of the earthquakes and the COVID-19 epidemic, and of all the information gathered, the most fascinating was the repeating history of catastrophic events. Events take place in one spatial and temporal continuum, often characterized by similar consequences and similar impacts on the most vulnerable groups in society, as well as the stages through which society and persons go through to overcome them.
The new circumstance of disaster response is social media, information technology, the powerful role of science and technology in dealing with it and fast technological and social development. The ubiquity of the media, the creation of social opinion and immersion in media content gives a special dimension of response to catastrophic events, as well as the perception of who are the victims and what are the potential consequences.
The importance of democratic and political decisions speaks not only about the importance of connectedness, but also about the trends in society.
Globalization and disasters can be viewed from different perspectives and ideological points of view. Vulnerable people can also be seen through multiple prisms and there is no consensus on who more limited resources should be devoted to.
Globalization as well as disasters is catalysts of social change, as such they are a valuable source for research and scientific knowledge. Just as an earthquake reveals the structure of houses, showing all its weaknesses, so the disasters in a globalized world show the vulnerabilities of society, resilience and their capacity for change. Written work usually mirrors the historical context and the circumstances in which it was created. Disasters and historical events of this size give us opportunity to see and analyze world in different state of equilibrium, maybe to help somebody, maybe to gather knowledge for better handling future disaster events. It put us in the state of preparedness and sense that time, material goods and life isn’t limitless, and our quality of life is correlated with life of others. The crisis tells us about importance of social sciences, and their responsibility to act as critic or corrective of inequality and harmful or injustice practice. |
