| Abstract | Prodor čovjeka u svemir započeo je lansiranjem prvog sovjetskog umjetnog satelita Sputnik 1 4. listopada 1957. godine. Opća skupština Ujedinjenih naroda osnovala je 1958. godine Odbor za miroljubivu upotrebu svemira (u daljnjem tekstu Odbor) kao svoj pomoćni ad hoc odbor, a od 1959. godine Odbor djeluje kao stalni odbor Opće skupštine. Odbor ima dva pododbora: Pravni pododbor i Znanstveno-tehnički pododbor. Odbor djeluje kao jedinstveni forum za razvoj svemirskog prava, grane međunarodnog javnog prava koja uređuje pravni režim svemira, a temelji se na pet međunarodnih ugovora i pet skupina načela, koje je sastavio Odbor, a Opća skupština usvojila ih je rezolucijama. Deklaracija o pravnim načelima koja uređuju aktivnosti država u istraživanju i upotrebu svemira iz 1963. godine bila je prvi i temeljni međunarodni akt svemirskog prava. Sastoji se od devet načela koja su postala međunarodni običaj i osnova za nastanak svih pet međunarodnih ugovora svemirskog prava. Najvažniji među njima je Ugovor o načelima koja uređuju aktivnosti država u istraživanju i upotrebi svemira, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela iz 1967. godine. Ostala četiri međunarodna ugovora razrađuju i dopunjuju njegove odredbe, a kronološkim redom donošenja to su: Sporazum o spašavanju astronauta, vraćanju astronauta i vraćanju objekata lansiranih u svemir iz 1968. godine, Konvencija o međunarodnoj odgovornosti za štetu koju prouzroče svemirski objekti iz 1972. godine, Konvencija o registraciji objekata lansiranih u svemir iz 1975. godine i Sporazum koji uređuje aktivnosti država na Mjesecu i drugim nebeskim tijelima iz 1979. godine. Ostali akti Odbora nisu pravno obvezujući, nego imaju samo značaj smjernica i preporuka, ali u praksi su vrlo značajni jer doprinose sigurnosti svemirskih aktivnosti. Odbor i njegova dva pododbora održavaju godišnje sjednice, a odluke donose metodom konsenzusa, što je u praksi teško ostvariti i zbog toga je rad Odbora vrlo spor, a odluke su uglavnom samo općenite naravi, nastale kao rezultat dugotrajnih pregovora i mnogih kompromisa. Samo države mogu biti članice Odbora, a međunarodne organizacije mogu imati status stalnog promatrača u Odboru. Dnevni red Odbora sastoji se od tema o kojima Odbor raspravlja, a neke od najvažnijih su miroljubiva upotreba svemira, svemirski otpad, dugoročna održivost svemirskih aktivnosti, definicija i razgraničenje svemira, razvoj svemirskog prava na međunarodnoj i nacionalnoj razini. |
