Modeli upravljanja školma u obrazovnoj politici Hrvatske

master's thesis

• Title (english): Models of school governance in Croatian education policy
• Author: Lidija Pulek
• Mentor: Tihomir Žiljak (mentor)
• Committee member: Tihomir Žiljak (predsjednik povjerenstva)
• Committee member: Romea Manojlović Toman (član povjerenstva)
• Committee member: Goranka Lalić Novak (član povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Law; (Administrative Sciences); Zagreb
• Defense date and country: 2018-09-27, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: SOCIAL SCIENCES; Law; Administrative Law and Administration

Abstract

Ključno pitanje svake škole jest kako organizirati školu da se postignu zadovoljavajući rezultati rada i učenja, te da se osigurava rast i razvoj u svim segmentima. U ovom se radu razmatra upravljanje kao jedan od uvjeta za obavljanje temeljnog zadatka škole koji je odgoj i obrazovanje učenika. Potrebno je razmotriti aktere, instrumente i ciljeve koji su relevantni kada je u pitanju analiza vođenja u školama. Obrazovna politika kao važna sektorska politika obično je predmet komparativne analize. Ključno pitanje u vezi sa državom koja upravlja procesom obrazovanja jest: ostaviti ga na tržištu ili izgraditi neki tip modela partnerstva između državnih i ne državnih aktera? Moć međunarodnih organizacija kao što su UNESCO, OECD I EU u području obrazovanja najveća je u području širenja ideja, sastavljanja prijedloga i utjecaja na ciljeve. Upravljanje se kao podsustav obrazovnog menadžmenta odnosi na usklađivanje ljudskih, materijalnih i drugih potencijala u obrazovnoj djelatnosti. Obzirom na razinu, upravljanje se ostvaruje kao nacionalno, regionalno i na razini odgojno- obrazovne ustanove. Što se participacije tiče, upravljanje školom može se upravljati kao upravno ( administrativno) i stručno ( pedagoško). Osigurati kvalitetne ljude, obrazovati ih, motivirati i profesionalno razvijati kako bi pridonijeli kvaliteti kada je u pitanju ostvarivanje obrazovnih ciljeva, najvažnija je funkcija menadžmenta ljudskih potencijala u obrazovanju. Decentralizacija je također važna u upravljanju obrazovanjem, po decentralizaciji u odlučivanju prepoznaje se razina demokratizacije društva. U Hrvatskoj školskom ustanovom upravlja školski odbor, a učeničkim domom domski odbor. Razdoblje od osamostaljenja pa sve do 2000. obilježio je strogo centralizirani sustav osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. Analiza upravljanja školstvom u Hrvatskoj vezana je za tri karakteristična aspekta: odnos administrativno- upravnog i stručno- pedagoškog upravljanja, upravljanje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te na razini odgojno- obrazovne ustanove i decentraliziranost upravljanja. U Hrvatskoj postoji formalni model upravljanja školama u kojima se u prvi plan stavljaju formalne pozicije iz kojih proizlaze autoritet i odgovornost.

• Keywords: obrazovna politika; međunarodne organizacije; upravljanje; modeli upravljanja; vođenje; decentralizacija; ljudski potencijal; financijski prihodi
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:083002
• Study programme: Title: Public administration; Study programme type: professional; Study level: specialist graduate; Academic / professional title: specijalist javne uprave (specijalist javne uprave)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Closed access
• Created on: 2018-11-13 13:56:25